Važno je

Kafa, so i vežbanje: Šta zaista obara pritisak, a koje navike mogu da pogoršaju hipertenziju

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Nelečena hipertenzija ne povećava samo rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Vremenom može da ošteti krvne sudove i poremeti protok krvi u različitim delovima organizma, uključujući mozak, bubrege i oči Foto: Shutterstock
  • Smanjenje unosa soli, DASH ishrana i redovna fizička aktivnost imaju najviše dokaza za kontrolu hipertenzije, a kombinovanje navika daje bolje rezultate.
  • Kafa može kratkoročno da povisi pritisak, dok alkohol i neki biljni suplementi mogu da ga dodatno pogoršaju.

Smanjenje unosa soli, DASH režim ishrane i redovna fizička aktivnost mogu značajno da pomognu u kontroli hipertenzije. Ipak, nije svaka popularna preporuka jednako delotvorna, a istraživanja pokazuju da i kafa, alkohol i pojedini biljni suplementi mogu da utiču na vrednosti krvnog pritiska.

Promene životnih navika predstavljaju jedan od najvažnijih koraka u kontroli visokog krvnog pritiska. Međutim, nije dovoljno samo izbaciti so ili početi sa vežbanjem – važno je razumeti koje promene imaju najviše dokaza iza sebe, kako ih međusobno kombinovati i na šta posebno treba obratiti pažnju.

U novom preglednom radu, objavljenom u časopisuCurrent Hypertension Reports, istraživači su analizirali različite strategije za kontrolu hipertenzije – od promena u ishrani i regulisanja telesne težine do fizičke aktivnosti, konzumiranja kafe i alkohola.

Autori rada dolaze sa Medicinskog fakulteta Perelman Univerziteta u Pensilvaniji, Medicinskog koledža Pen Stejt i Medicinskog centra za veterane u Vašingtonu u SAD.

Njihov zaključak je da kombinacija pravilne ishrane, smanjenja unosa natrijuma i redovnog vežbanja može da donese značajne koristi, dok su dokazi za neke popularne metode, poput vremenski ograničene ishrane, još uvek nedovoljno ubedljivi.

DASH dijeta i manje soli za bolju kontrolu pritiska

Među pristupima koji imaju najviše naučnih dokaza izdvaja se DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension), odnosno način ishrane osmišljen upravo za snižavanje krvnog pritiska.

Ovaj režim podrazumeva više voća, povrća, integralnih žitarica i mlečnih proizvoda sa niskim sadržajem masti, uz ograničavanje zasićenih i ukupnih masti. Njegovi pozitivni efekti mogu da se ispolje čak i bez gubitka telesne težine i dodatnog smanjenja unosa soli.

Ograničavanje natrijuma takođe je jedan od ključnih koraka. Preporuke Američkog udruženja za srce (AHA) i Američkog koledža za kardiologiju (ACC) iz 2025. godine savetuju unos manji od 2.300 miligrama natrijuma dnevno, a kao poželjan cilj navodi se manje od 1.500 miligrama.

Istovremeno, preporučuje se unos od 3.500 do 5.000 miligrama kalijuma dnevno, prvenstveno putem namirnica.

Kalijum može da pomogne u regulisanju krvnog pritiska, između ostalog i tako što ublažava efekte prekomernog unosa natrijuma.

Zdrava ishrana, uz redovnu fizičku aktivnost i druge zdrave navike, može značajno doprineti očuvanju mentalnih sposobnosti u starijem dobu Foto: Shutterstock

Može li so obogaćena kalijumom da bude bolji izbor?

Jedna od zanimljivih strategija koja je ispitivana jeste zamena obične kuhinjske soli solju obogaćenom kalijumom.

Studija SSaSS, sprovedena u ruralnim područjima Kine, pokazala je da je upotreba ove zamene bila povezana sa manjim brojem kardiovaskularnih događaja i smrtnih ishoda kod odraslih osoba sa povećanim rizikom, u poređenju sa korišćenjem obične soli.

Ipak, ovi rezultati ne mogu se automatski preneti na sve populacije, posebno u sredinama u kojima najveći deo natrijuma potiče iz industrijski prerađene hrane.

Važno je i da so sa dodatkom kalijuma nije bezbedna za svakoga. Osobe sa oštećenom funkcijom bubrega, kao i one koje koriste određene lekove koji smanjuju izlučivanje kalijuma, mogu biti izložene riziku od hiperkalemije, odnosno prekomerne koncentracije kalijuma u krvi.

Zato zamenu obične soli ovom vrstom proizvoda ne bi trebalo uvoditi bez saveta lekara kod osoba koje imaju povećan rizik od poremećaja nivoa kalijuma.

Koliko vežbanje može da snizi krvni pritisak?

Redovna fizička aktivnost jedan je od najvažnijih saveznika u kontroli hipertenzije.

Pregled istraživanja pokazuje da aerobne aktivnosti, vežbe snage i izometrijske vežbe mogu da doprinesu snižavanju krvnog pritiska. Najizraženiji efekat u analiziranim podacima zabeležen je kod aerobnih aktivnosti, naročito kada se sprovode oko 150 minuta nedeljno.

To znači da redovno brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje ili druge aktivnosti koje ubrzavaju rad srca mogu da budu važan deo svakodnevne brige o zdravlju.

Pregled istraživanja pokazuje da aerobne aktivnosti, vežbe snage i izometrijske vežbe mogu da doprinesu snižavanju krvnog pritiska Foto: Shutterstock

Posebno su značajni rezultati studije ENCORE, koja je pokazala da kombinacija DASH ishrane, ograničenog kalorijskog unosa i fizičke aktivnosti dovodi do većeg smanjenja krvnog pritiska nego primena samo DASH režima.

Drugim rečima, udruživanje nekoliko zdravih navika može da donese bolji rezultat nego oslanjanje na samo jednu promenu.

Gubitak kilograma pomaže, ali nije lako održati rezultate

Prekomerna telesna težinamože da doprinese razvoju hipertenzije kroz više mehanizama – od zadržavanja natrijuma u organizmu do promena u hormonskoj regulaciji, aktivacije nervnog sistema, upale i oštećenja funkcije krvnih sudova.

Istraživanja ukazuju da čak i relativno mali gubitak telesne težine može da doprinese snižavanju sistolnog, odnosno gornjeg krvnog pritiska.

Međutim, održavanje postignute težine često predstavlja najveći izazov.

Iako smanjen kalorijski unos i vremenski ograničena ishrana (TRE), kod koje se obroci konzumiraju tokom određenog dela dana, mogu da pomognu u regulisanju telesne težine, dokazi da samo promena vremena obroka nezavisno snižava krvni pritisak još nisu dovoljno ubedljivi.

Jedno ispitivanje pokazalo je sličan gubitak kilograma kod osoba koje su primenjivale vremenski ograničenu ishranu i onih koje su se pridržavale uobičajenog rasporeda obroka, kada je ukupan kalorijski unos bio izjednačen.

Istraživanja ukazuju da čak i relativno mali gubitak telesne težine može da doprinese snižavanju sistolnog, odnosno gornjeg krvnog pritiska Foto: Shutterstock

Da li kafa povećava krvni pritisak?

Kofein može privremeno da povisi krvni pritisak, zbog čega bi osobe sa hipertenzijom trebalo da obrate pažnju na količinu kafe koju piju.

Preporuke AHA i ACC iz 2025. godine savetuju da dnevni unos kofeina bude manji od 300 miligrama. Kod osoba sa izrazito loše kontrolisanim krvnim pritiskom preporučuje se da konzumacija kafe ne prelazi jednu šolju dnevno.

Ipak, važno je napraviti razliku između kratkotrajnog porasta pritiska nakon konzumiranja kofeina i dugoročnog uticaja redovnog pijenja kafe.

Dosadašnja istraživanja nisu dosledno pokazala da uobičajena konzumacija kafe dovodi do trajnog povećanja krvnog pritiska.

Kofein može privremeno da povisi krvni pritisak, zbog čega bi osobe sa hipertenzijom trebalo da obrate pažnju na količinu kafe koju piju Foto: Shutterstock

Alkohol, energetski stimulansi i biljni suplementi

Smanjenje unosa alkohola može posebno da pomogne osobama koje ga konzumiraju u većim količinama ili već imaju povišen krvni pritisak.

Preporuke iz 2025. godine navode uzdržavanje od alkohola kao optimalan cilj. Za osobe koje ipak nastavljaju da piju, navodi se ograničenje od najviše jednog alkoholnog pića dnevno za žene i dva za muškarce.

Poseban oprez potreban je i kod određenih supstanci i suplemenata koji mogu da podignu krvni pritisak.

Kokain i metamfetamin snažno stimulišu simpatički nervni sistem i izazivaju sužavanje krvnih sudova. Zbog toga mogu naglo da povećaju krvni pritisak i rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija.

Ni biljni suplementi nisu uvek bezazleni. Jojimbin, efedra i gorka pomorandža mogu da stimulišu nervni sistem i povećaju krvni pritisak, dok crni sladić može da izazove porast pritiska usled dejstva glicirizina.

Zbog toga je važno da osobe sa hipertenzijom obaveste lekara o svim suplementima i preparatima koje koriste, čak i kada su u pitanju proizvodi koji se reklamiraju kao prirodni.

Stres i opuštanje mogu da budu deo terapije

Tehnike kontrole disanja, joga i transcendentalna meditacija mogu kratkoročno da doprinesu snižavanju krvnog pritiska, verovatno zahvaljujući smanjenju stresa i boljoj regulaciji nervnog sistema.

Međutim, autori pregleda upozoravaju da su dokazi za ove metode još uvek ograničeni i da su potrebna veća i dugotrajnija istraživanja.

Zato tehnike opuštanja mogu da budu korisna dopuna zdravim životnim navikama i propisanoj terapiji, ali ne i njena zamena.

Zdrava ishrana zahteva i dostupnost kvalitetnih namirnica

Autori ukazuju i na značaj dostupnosti nutritivno vredne hrane i podrške koja ljudima pomaže da dugoročno promene način ishrane.

To potvrđuju i istraživanja GoFresh i GoFreshRx, u kojima su odrasli učesnici tokom 12 nedelja dobijali namirnice sa manje natrijuma, prilagođene DASH preporukama, uz podršku nutricioniste.

Kod učesnika su zabeležena veća smanjenja krvnog pritiska nego kod osoba koje su dobijale samo finansijsku pomoć za kupovinu namirnica.

Ipak, tri meseca nakon završetka dostave hrane, prednost u vrednostima krvnog pritiska više nije bila očigledna u studiji GoFresh, dok su se pojedina poboljšanja održala u studiji GoFreshRx.

Ovi rezultati ukazuju da jednokratne promene često nisu dovoljne i da je kontinuirana podrška važna za dugoročno očuvanje zdravih navika.

Tehnike kontrole disanja, joga i transcendentalna meditacija mogu kratkoročno da doprinesu snižavanju krvnog pritiska Foto: Shutterstock

Promene životnih navika ne zamenjuju lekove za pritisak

Zaključak istraživača je da smanjenje unosa soli, DASH režim ishrane, redovna fizička aktivnost i regulisanje telesne težine predstavljaju najvažnije strategije za poboljšanje kontrole krvnog pritiska.

Ipak, rezultati zavise od individualnog zdravstvenog stanja, postojećih bolesti i mogućnosti da se promene dosledno primenjuju.

Namirnice bogate kalijumom mogu biti posebno korisne osobama koje unose mnogo natrijuma, ali je kod pojedinih pacijenata neophodan dodatni oprez.

VAŽNO JE

Najvažnije je da promene životnih navika ne odlažu uvođenje lekova za snižavanje krvnog pritiska kada za to postoji medicinska indikacija. One treba da budu deo sveobuhvatnog pristupa lečenju, uz redovno praćenje vrednosti pritiska i savetovanje sa lekarom.

Na nivou javnog zdravlja, značajnu ulogu mogle bi da imaju i mere kojima bi se podstakli proizvođači da smanje sadržaj natrijuma u industrijski prerađenoj i gotovoj hrani.

Hipertenzija, tihi ubica: Farmaceut otkriva ključne korake za kontrolu pritiska